Rad Sistema Ujedinjenih nacija na Milenijumskim razvojnim ciljevima u Crnoj Gori


Umjetničko djelo napravljeno u julu 2010. U Bijelom Polju, Crna Gora. Tokom Likovne kolonije koju je organizovao sistem Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, oko 40 umjenika iz Evrope je izvajalo i oslikalo bol siromaštva.

U saradnji sa sistemom Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori zemlja se posvetila sprovođenju osam Milenijumskih razvojnih ciljeva i nadzoru njihove primjene na godišnjem nivou. U znak poštovanja ovih obaveza Vlada Crne Gore je 2010. godine usvojila Srednjoročni Izvještaj o  Milenijumskim razvojnim ciljevima u Crnoj Gori kao osnovni dokument koji definiše ciljeve u okviru Milenijumskih ciljeva, u skladu sa nacionalnim uslovima i prioritetima. Izvještaj je postao osnov za godišnje nadgledanje sprovođenja. Do sada, Vlada je usvojila dva Godišnja izvještaja o sprovođenju Milenijumskih razvojnih ciljeva koji su pružili osnovne informacije i prikazali status u realizaciji osam Ciljeva, kao i preporuke za suočavanje sa izazovima u njihovom sprovođenju.

Rezultati prvog godišnjeg izvještaja pokazali su da je Crna Gora već realizovala Cilj 5 i da će vrlo brzo sprovesti ciljeve 1, 2, 4, 6 i 8, ali da i dalje postoje neke oblasti u kojima je malo vjerovatno da će dogovoreni Ciljevi biti ispunjeni u predviđenom roku.

Da bi  Ciljevi definisani u Srednjoročnom izvještaju bili sprovedeni, usvajanjem Prvog godišnjeg izvještaja na sjednici 22. decembra 2011. Vlada je otišla korak dalje i zadala svojim resornim organima da „pripreme preporuke za prevazilaženje problema  u sprovođenju Ciljeva u okviru svojih nadležnosti“. Na taj način Crna Gora je istakla svoju spremnost da na sistematičan način ispuni preuzete obaveze u skladu sa međunarodnim sporazumima, inicijativama i deklaracijama.

U Drugom godišnjem izvještaju za 2012. zaključuje se da je većina Ciljeva ispunjena u velikoj mjeri, tako da postoji realna mogućnost da će većina biti realizovana do kraja 2015. Najznačajniji izazovi u ostvarivanju utvrđenih Ciljeva i odredišta prepoznati su u Ciljevima 1 (siromaštvo), 3 (rodna ravnopravnost) i 7 (održivost životne sredine).

Glavna promjena u odnosu na Prvi godišnji izvještaj je kategorizacija Cilja 1 kao oblasti u kojoj postoje značajni izazovi koji će spriječiti ostvarenje u predviđenom roku (prošlogodišnji izvještaj sadrži procjenu da će, uprkos značajnim izazovima, naročito u pogledu smanjenja regionalnih razlika, stope siromaštva u ruralnim područjima i smanjenja stope nezaposlenosti, ovaj Cilj biti postignut do 2015.).

Imajući u vidu koliko su važne teme sadržane u ova tri izazova za budući razvoj Crne Gore, u narednom periodu najveći dio napora treba da bude usmjeren na suočavanje sa izazovima koji ometaju realizaciju drugih Ciljeva. Činjenica je da su ključni izazovi u postizanju Ciljeva 1 i 3 u osnovi negativne posljedice ekonomske i finansijske krize, čiji efekti izazivaju najteže probleme na globalnom nivou. Uz ekonomsku krizu koja je imala uticaja na ekonomska kretanja u državi, značajnu ulogu u ostvarivanju Ciljeva igraju društvena i kulturna isključenost, nizak nivo svijesti društva o određenim pitanjima, stigma i diskriminacija. Ovi izazovi i problemi odrazili su se na stepen ostvarivanja većine Ciljeva, pogotovu Ciljeva 2, 4, 6 i 7.

Jedan od izazova koji takođe ometa postizanje Ciljeva leži u nedostatku kapaciteta, kako u pogledu prostora tako u pogledu kadrova. Ovaj izazov je imao izvjestan uticaj na neke od pokazatelja koji se odnose na Ciljeve 2 i 7.

Još jedan izazov i problem u realizaciji Milenijumskih razvojnih ciljeva jeste neodgovarajuća i nepotpuna statistika. Uovtom kontekstu ključni problemi su:

a)      Odsustvo evidencije koja bi registrovala podatke relevantne za Cilj 5 i pojedine pokazatelje važne za Ciljeve 4 i 6. Prema Zakonu  o matičnim registrima, zbog promjena u procesu registracije podataka, od 2010. nije bilo nikakvih mjerenja neophodnih za ove Ciljeve/indikatore. Kao članica UN, Crna Gora se obavezala da prati napredak u sprovođenju Milenijumskih razvojnih ciljeva i da priprema godišnje izvještaje o napretku. Stoga, odsustvo mjerenja/podataka je ozbiljan problem u ovom procesu.

b)      Nerazvijene metodologije za praćenje određenih pokazatelja, kao u slučaju indikatora energetskog inteziteta u ukupnoj potrošnji u oviru Cilja 7,

c)      Nedostatak nadležnosti/obaveze praćenja određenih pokazatelja gdje je ključni izazov praćenje stepena antropogenog uticaja na kvalitet površinskih voda u okviru Cilja 7.

U narednom periodu nephodno je date preporuke konkretizovati i ojačati rad na njihovoj primjeni. Realizacija Ciljeva bi trebalo da bude snažnije povezana sa procesom i zahtjevima evropske integracije i izgradnjom kapaciteta koji će biti dio nje. Pored toga, izrada sljedećeg izvještaja bi trebalo da uzme u obzir rad na definisanju plana UN za razvoj za period poslije 2015., kao i zaključke novoosnovane grupe za pripremu Ciljeva održivog razvoja.