6 Stvoriti globalno partnerstvo za razvoj

Gdje smo?


Umjetničko djelo nastalo u julu 2010. u Bijelom Polju, Crna Gora. Tokom trajanja Likovne kolonije koju je organizovao Sistem Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, oko 40 umjenika iz Evrope je oslikalo i izvajalo bol siromaštva.

Postizanje ovog cilja prati se na dva polja:

1.      Koordinacija međunarodne donatorske podrške i

2.      Razvoj i primjena informaciono – komunikacione tehnologije.

Kao zemlja kandidat za članstvo u EU, Crna Gora sve više koristi određene programe i sredstva Evropske komisije. Dakle, najznačajnija podrška dolazi iz IPA fondova. Proces decentralizacije upravljanja IPA sredstvima u okviru komponente I i II je u završnoj fazi i paket akreditacija je poslat Evropskoj komisiji. Sve neophodne institucionalne strukture su uspostavljene i oni su svjesni procedura koje će biti na snazi u decentralizovanom sistemu.

Prema zvaničnim podacima, internet penetracija u Crnoj Gori iznosi oko 56,8%. U 2012. udio lica koja su koristila računare u posljednja tri mjeseca iznosio je 58,8%, dok je učešće ljudi koji nikada nijesu koristili računare iznosilo 34,2%. Što se tiče korišćenja interneta, 56,8% lica je reklo da su koristili internet u posljednja tri mjeseca, 80,8% je onih koji svakog ili skoro svakog dana koriste internet, 16,0% lica najmanje jednom nedjeljno koristi internet. U odnosu na 2011. očigledan je porast broja lica koja koriste računare i internet: udio lica koja su koristila računare u posljednja tri mjeseca povećao se za 10,9% dok se procenat lica koja su koristila internet u poslednja tri mjeseca povećao za 10,3%.

Preporuke:

  • Neophodno je obezbijediti nesmetano funkcionisanje svih uspostavljenih struktura, tako da se raspoloživi EU IPA fondovi mogu efikasno koristiti.
  • Neophodno je obezbijediti sprovođenje Strategije za informaciono društvo.

1.19 years
remaining
until 2015

1990 2015
Ciljevi
  1. Dalji razvoj transparentnog, pravičnog, predvidljvog i nediskriminatornog trgovinskog i finansijskog sistema
    • Da zemlje u razvoju pristupe tržištima razvijenih zemalja
    • Da najnerazvijenije zemlje najviše imaju koristi od smanjenja tarifa, posebno na poljoprivredna dobra
  2. Pristupiti rješenju problema specifičnim za najnerazvijenije zemlje
    • Neto službena razvojna pomoć (ODA), ukupna i usmjerena ka najnerazvijenijim zemljama, kao postotak OESD/DAC donatorskim ukupnim nacionalnim dohotkom
    • Udio ukupnih bilateralnih, ODA OECD/DAC donatora koji se mogu kretati po sektorima socijalnih službi (osnovno obrazovanje, osnovna zdravstvena njega, prehrana, pitka voda i higijena)
    • Udio nevezanih službenih, bilateralnih razvojnh usluga OECD/DAC donatora
    • Pristup tržištu
    • Održivost duga
  3. Obraćanje posebne pažnje na potrebe zemalja u razvoju bez izlaza na more, kao i malih ostrvskih zemalja
    • Službena razvojna pomoć (ODA) koju primaju zemlje bez izlaza na more kao udio njihovog bruto domaćeg proizvoda
    • ODA koju primaju male ostrvske zemlje kao udio njihovog bruto domaćeg proizvoda
    • Udio bilateralne nevezane razvojne pomoći OECD/DAC donatora
    • Pristup tržištu
    • Održivost duga
  4. Pristupiti sveobuhvatnom rješenju problema dugovanja zemalja u razvoju
    • Ukupan broj zemalja koje su postigle HIPC kumulativne tačke postignuća
    • Olakšice duga postignute za vrijeme HIPC I MDRI inicijativa
    • Uluge dugovanja kao udio izvezenih dobara i usluga
  5. U saradnji sa farmaceutskim kompanijama, obezbijediti pristupačne cijene osnovnih ljekova u zemljama u razvoju
    • Proportion of population wiUdio stanovništva koje ima pristup osnovnim ljekovima po prihvatljivim cijenama
  6. U saradnji sa privatnim sektorom, olakšati pristup novim tehnologijama, posebno informacionim i komunikacionim tehnologijama
    • Broj fiksnih telefonskih linija na 100 stanovnika
    • Broj vlasnika mobilnih telefona na 100 stanovnika
    • Broj internet korisnika na 100 stanovnika