Energetska efikasnost i legalizacija objekata


Porodica Pavićević živi mirnije znajući da može da grije svoju kuću i ostvari zakonito pravo svojine/ Foto: UNDP Crna Gora

Energetska efikasnost i nelegalna stambena naselja ne dovode se često u vezu. Ali, s obzirom da oba pitanja predstavljaju značajan izazov za Crnu Goru, osmišljeno je inovativno rješenje za njihovo povezivanje.

Ideja je jednostavna. Ljudi koji žive u oko 100.000 bespravno izgrađenih kuća i objekata mogu uzeti povoljne kredite za ulaganje u mjere energetske efikasnosti, kao što su ugradnja nove izolacije, vrata i prozora. Ovim mjerama smanjuju svoje račune za potrošnju energije. Uštede su dovoljne za otplatu kredita u prihvatljivom roku, legalizaciju vlasništva nad nekretninom i uknjiženje prava svojine. Korist u širem smislu ostvaruje se povećanom naplatom poreza i boljim komunalnim uslugama.

Ovakav pristup je razvio UNDP, a za njegovo testiranje odabrao je četiri domaćinstva u neformalnom prigradskom naselju u Bijelom Polju.

Jedno od tih domaćinstava pripada porodici Pavićević, u kome građevinski radnik Siniša Pavićević (52) živi sa suprugom i dva sina. Počeo je sam da gradi kuću 2004. godine, ali nakon tri godine više nije imao dovoljno sredstava da je završi i uplati naknade za uknjiženje objekta.

Izdvajamo

  • Ovaj jedinstveni program povezuje veću energetsku efikasnost sa rješavanjem rastućeg problema nelegalnih naselja.
  • Poboljšanjem energetske efikasnosti četiri kuće su postale udobnije za život, dok će troškovi rekonstrukcije i legalizacije biti pokriveni iz prihoda ostvarenih uštedom troškova.
  •  Rekonstrukcija i legalizacija svih 100.000 nelegalnih objekata u zemlji u narednih deset godina mogle bi donijeti ogromnu korist, kao što je povećanje poreskih prihoda za 2.5 posto.
  • Jačanjem energetske efikasnosti, nakon četiri godine, Crna Gora više ne bi morala uvoziti električnu energiju.
  • Usvajanje Zakona o legalizaciji se 2013. godine nalazi u završnoj fazi, sa posebnim odredbama za ulaganje u energetsku efikasnost kao jedan od načina legalizacije privatnih kuća.
  • Sa ciljem sprovođenja u čitavoj zemlji, sadašnji planovi pozivaju na jačanje podrške mjerama energetske efikasnosti i legalizaciji za dodatnih 500 domaćinstava.

Iako kuća nije imala završenu fasadu, sa nepokrivenim i hladnim betonskim zidovima i podovima, kao i vratima i prozorima lošeg kvaliteta koji slabo dihtuju, njegova porodica je bila srećna što je mogla da se useli u sopstveni dom. Međutim, ubrzo su se suočili sa stalnom borbom da im bude udobno. Oštra zima u Bijelom Polju traje i do osam mjeseci, a porodica je bila u mogućnosti da grije samo jednu sobu uz pomoć peći na drva. Visoki računi za struju značajno su smanjivali kućni budžet, čineći pokrivanje ostalih osnovnih troškova stalnom borbom.

Prije četiri godine njihova situacija se pogoršala, kada je zbog ozbiljne bolesti Siniša ostao gotovo paralizovan i nesposoban za rad. Porodica je bila primorana da živi od socijalne pomoći u iznosu od 146 eura mjesečno.

Kad je UNDP ponudio da napravi procjenu energetske efikasnosti, obezbijedi građevinski materijal i kvalifikovane radnike za popravke i pomogne u pribavljanju finansijskih sredstava sa dužim rokom otplate za legalizaciju, Pavićevići su iskoristili pruženu priliku. Oko mjesec dana kasnije imali su završenu fasadu, nova vrata i prozore, pokrivene podove, centralno grijanje i novi dimnjak. Danas griju cijelu kuću, a hladan vazduh više ne prodire od spolja. Računi za struju su prepolovljeni.

„Ovo je u potpunosti promijenilo naš život“, kaže Siniša. „Kuća je mnogo udobnija za život, a ja sam miran znajući da vremenom mogu da legalizujem svoj dom plaćanjem u ratama po povoljnim uslovima“.

Više malih promjena može prerasti u veliku


Porodice i država mogli bi imati koristi od masovnog unapređenja energetske efikasnosti i legalizacije – u vidu godišnjeg privrednog rasta od 1,5 posto/ Foto: Jelena Rajkovic/ UNDP Crna Gora

The Pavićević family has been caught in a national phenomenon in Montenegro, where a decade of rapid growth has been welcome, but has not come without some negative spillovers. Particularly in urban areas, vast tracts of informal, illegal settlements have sprung up, pressuring infrastructure and often resulting in inadequate living standards.

The high price of electricity adds to living costs significantly above the means of many households, resulting in street protests in 2012. At the same time, energy use is high and inefficient.

In 2011, the Ministry of Sustainable Development and  Tourism and UNDP first came together to explore the potential of an integrated approach to energy efficiency and illegal settlements, starting with the collection of data and evidence. In 2012, energy audits of 30 illegal homes in three municipalities, followed by the installation of energy efficiency measures in the four houses in the town of Bijelo Polje confirmed the potential for significant savings in use and cost.

Based on these findings, UNDP has estimated that retrofitting and legalizing all 100,000 illegal buildings over the next decade would bring benefits not just to families like the Pavićevićs, but to the nation as a whole, increasing tax revenues by 2.5 percent, for example, and gross domestic product by 1.5 percent a year. After four years, Montenegro would no longer need to import energy for electricity, increasing its self-reliance and energy security.

Novi nacionalni plan


UNDP koristi jednostavan i vizuelno privlačan grafički prikaz da objasni vrijednost mjera energetske efikasnosti

Prognoze poput ovih dokazale su ubjedljivu potrebu za akcijom Vlade. Vlada je 2013. godine usvojila strategiju i akcioni plan legalizacije. Zakon o legalizaciji je u završnoj fazi usvajanja. Ovaj zakon posebno navodi ulaganja u energetsku efikasnost kao jedan od puteva do legalizacije privatnih kuća. Sistem finansijske pomoći za poboljšanje energetske efikasnosti u domaćinstvima je u fazi rasprave.

„Legalizacija je jedan od najvažnijih projekata koje će Vlada realizovati u bliskoj budućnosti", kaže Branimir Gvozdenović, ministar održivog razvoja i turizma.

On procjenjuje da bi se na taj način mogao ostvariti poreski prihod od oko 400 miliona eura u narednih sedam do osam godina. Taj novac bi se mogao ponovo uložiti u poboljšanje uslova za život u nelegalnim naseljima. Još jedna korist: mogućnost otvaranja do 20.000 novih radnih mjesta u građevinskoj industriji i drugim oblastima poslovanja.

Trenutno, Ministarstvo, u saradnji sa KfW Bankom, Evropskom bankom za obnovu i razvoj i Investiciono-razvojnim fondom Crne Gore, planira da proširi podršku kombinovanju mjera energetske efikasnosti i legalizacije za dodatnih 500 domaćinstava. Mjere će uspostaviti čvršći osnov za konačno sprovođenje novog zakona na nivou države.

Ostale promjene su vidljive u Bijelom Polju, gdje su obnovljene kuće i novi državni podsticajni programi pomogli da se poveća zainteresovanost za energetsku efikasnost. Menadžer Opštine za energetiku Blažo Vlaović navodi neke od inicijativa: „U izgradnji objekata sada se koriste metode energetske efikasnosti za bolju izolaciju fasada i krovova, stanovnicima je omogućena nabavka energetski efikasnih peći koje kao gorivo koriste briket, dok je 15 kuća opremljeno solarnim bojlerima uz pomoć kredita koje odobrava Vlada sa niskom kamatnom stopom.