Zajednice pogođene poplavama preuzimaju aktivniju ulogu u vanrednim situacijama

FloodPoplava u Opštini Berane 2012. godine

Seribona Berishaj is a refugee from Kosovo. She lives on the bank of the Seribona Berišaj je izbjeglica sa Kosova. Ona živi na obali rijeke Lim, u naselju Riversajd u sjevernom dijelu Opštine Berane. Cijelo naselje, kao i naselje Talum na drugoj strani rijeke, najviše je pogođeno velikim poplavama koje su Crnu Goru zadesile krajem 2010. godine.

Oštre zime su uobičajna pojava na sjeveru zemlje. Ipak, čini se da su vremenski uslovi posljednjih godina postali ekstremni.

„Nismo imali pojma koliko će biti veliki nalet poplave. Prije nego što je voda navalila u kuću imali smo samo toliko vremena da uzmemo lična dokumenta, neke ljekove i par stvari za moje male bratanca i brataničnu. Zatim smo stajali u vodi do koljena, ne znajući gdje da idemo. Samo smo čekali dok nisu došli ljudi iz Službe za zaštitu i spašavanje, Crvenog krsta i UNHCR,“ sjeća se Seribona.

Seribonina porodica je našla sklonište u gradskoj sportskoj sali i čekala tamo dok se rijeka nije povukla. Još 150 drugih porodica iz Berana je pobjeglo iz svojih kuća zbog poplave i sklonilo se u sportskoj hali ili okolnim selima. Nisu bili u mogućnosti da se vrate kućama skoro deset dana.

„Kiša je usipala kroz prozore danima. Kada smo se vratili kući zatekli smo je potpuno mokru. Namještaj, uređaji i pod su bili uništeni i prekriveni muljem i smećem. Proveli smo dane čisteći,“ objašnjava Seribona.

Cjelokupna šteta nanijeta domaćinstvima i imanjima u Beranama iznosi 210,500 € prema izvještaju ‘Procjena potreba nakon katastrofalne poplave u novembru-decembru 2010. godine u Crnoj Gori‘. Procijenjena ukupna šteta i gubici na nacionalnom niovu iznose približno 44 miliona €, ili 1.49% BDP u 2009. godini.

U junu 2012., UNDP je započeo pilot inicijativu o spremnosti zajednica za prirodne nepogode, u partnerstvu sa UNHCR, NVO Help, Crvenim krstom Crne Gore, Službom za zaštitu i spašavanje opštine Berane i Sektorom za upravljanje u vanrednim situacijama u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova.

Seribona je bila jedna od osam žena i deset muškaraca volontera iz zajednica Riversajd i Talum koji su  pohađali osnovnu obuku za pružanje prve pomoći, potragu i spašavanje i rano upozoravanje. Obučeni su kroz praktične demonstracije i uputstva šta da rade u slučaju poplava, požara i zemljotresa. Jedan od značajnih rezultata obuke bio je jačanje direktne komunikacije među članovima zajednice i nadležnih organa. Sada su vlasti povezane mobilnim telefonima sa svim volonterima.  Učesnici su pozdravili ovu inicijativu koja svakako predstavlja dobar osnov za buduću saradnju.

Posredstvom UNDP, dvije zajednice će takođe primiti osnovnu spasilačku opremu koja se sastoji od kompleta prve pomoći, ručnih razglasa i dinamo sirene. Služba za zaštitu i spašavanje  će dobiti gumeni čamac za spašavanje i par ronilačkih odijela.

„Svake godine kada dođe zima strahujemo da će naše kuće biti opet poplavljene. Važno nam je da znamo šta da radimo u sličnim situacijama u budućnosti,“ kaže Seribona.

Obuka i oprema su samo jedan element šire i složenije priče o spremnosti za poplave. Na širem planu, UNDP je zajedno sa Sektorom za vanredne situacije podržao 12 opština sklonih riziku u razvoju Plana za procjenu rizika i spremnost za poplavu. Ove opštine su: Bar, Ulcinj, Podgorica, Cetinje, Danilovgrad, Nikšić, Mojkovac, Kolašin, Bijelo Polje, Berane, Plav i Andrijevica.

Uz tehničku podršku UNDP, ove opštine su razvile baze podataka Geografskog informacionog sistema (GIS) koje geografski prikazuju podatke o pogođenim domaćinstvima, komercijalnim objektima i infrastrukturi tokom poplava 2010. Baza podataka sadrži značajnu količinu detalja. Na primjer, podaci o domaćinstvima pod rizikom sadrže broj djece, starijih, članova porodice sa invaliditetom, itd.  Značajan rezultat GIS baze podataka su mape za procjenu rizika koje lociraju važnu infrastrukturu kao što su putevi za intervenciju i evakuaciju, medicinske ustanove, škole.

Obučeni članovi zajednice upotpunjavaju lanac aktera u vanrednim situacijama. Ovaj novi pristup vanrednim situacijama osigurava brži i bolji odgovor u zajednicama i olakšava napore Službi za zaštitu i spašavanje za smanjenje gubitaka i štete. Aktivno učešće članova zajednica izloženih prirodnim katastrofama od ključnog je značaja, i potrebno je preduzeti dalje mjere kako bi  se ova praksa ponovila u drugim ranjivim područjima.

Tekst je napisala Jovana Jovović, volonterka Ujedinjenih nacija, asistentkinja u Programu za smanjenje rizika od prirodnih katastrofa i projektu za razvoj Druge nacionalne komunikacije.