Crna Gora dobila prvi izvještaj o stanju životne sredine na bazi indikatora

18 мар 2014

image

Izvještaji o stanju životne sredine u Crnoj Gori će ubuduće umjesto opisnih informacija ponuditi konkretne podatke, zasnovane na nacionalnoj listi indikatora. Prvi takav izvještaj, koji obuhvata period od 2009. do 2012. godine, predstavila je Agencija za zaštitu životne sredine, na konferenciji povodom izrade Nacionalne liste indikatora životne sredine i prvog Izvještaja o stanju životne sredine u Crnoj Gori na bazi indikatora.

Izradom nacionalne liste indikatora životne sredine i prvog Indikatorskog izvještaja o stanju životne sredine ostvaren je značajan napredak u izvještavanju o stanju životne sredine u zemlji, jer je izrada zasnovana na standardnoj tipologiji indikatora koju je razvila Evropska agencija za životnu sredinu (EEA), i koju kao praksu i standard koriste i druge međunarodne institucije prilikom koncipiranja izvještaja o stanju životne sredine.

Izrada ovog izvještaja i liste odvijala se uz podršku Centra za održivi razvoj i Kancelarije Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, uz finansijsku podršku Fonda za životnu sredinu (GEF).

Na konferenciji, stalni koordinator UN i stalni predstavnik UNDP u Crnoj Gori g. Rastislav Vrbenski je ocijenio da je dokument veoma važan za donosioce odluka. „Mislimo da nikad ranije nije postojalo tako veliko interesovanje građana za stanje životne sredine kao što je to slučaj danas, i ranije građani Crne Gore nisu u ovoj mjeri mogli da utiču na procese donošenja odluka o životnoj sredini. Prvi put odgovorni ljudi u Crnoj Gori mogu da donesu odluke na osnovu kvantitativnih podataka i stručnih analiza. Mogu da utvrde da li ekonomski razvoj u prioritetnim sektorima negativno utiče na životnu sredinu, kao i da li mjere za smanjenje zagađenja daju rezultate“, rekao je g. Vrbenski.

G. Ervin Spahić, direktor Agencije za zaštitu životne sredine rekao je da je ta institucija objavljivanjem indikatorskog izvještaja ispunila zakonsku obavezu i napravila veliki iskorak u načinu izvještavanja. „Ovakav izvještaj pokazuje trenutno stanje, kao i trendove promjena u životnoj sredini. Osim toga, izvještaj na osnovu indikatora daje podatke o društvenom razvoju i pritiscima na životnu sredinu koji kao posljedica ubrzanog razvoja dolaze iz različitih sektora. Naš je cilj da zaštitimo životnu sredinu i odolimo pritiscima kroz nacionalno zakonodavstvo i strategiju“, objasnio je g. Spahić.

Državna sekretarka u Ministarstvu održivog razvoja i turizma gđa Daliborka Pejović ocijenila je da je izradom prvog indikatorskog izvještaja počeo potpuno novi sistem rada u sektoru životne sredine. „Ovome smo dugo težili. Umjesto da opisujemo stanje u životnoj sredini, imamo statistiku koja je dobra podloga za donošenje prave i konkretne odluke“, rekla je ona.

Prema riječima gđe Pejović, iz prvog indikatorskog izvještaja proizlaze najmanje dvije koristi. „Prvo, obaveza Ministarstva održivog razvoja i turizma je da svakih pola godine informiše javnost i Vladu o stanju životne sredine i pritiscima na nju, kao i da ponudi konkretne predloge i mjere kako da se ti pritisci smanje. Obaveza Vlade i drugih institucija biće da učestvuju i da učine sve da se ti pritisci maksimalno smanje. Druga korist je zakonska obaveza da pravovremeno, kvalitetno i tačno informišemo građane i sve specijalizovane međunarodne i evropske agencije i institucije o stanju životne sredine u našoj državi“, kazala je gđa Pejović.

Generalna direktorka Direktorata za životnu sredinu i klimatske promjene gđa Ivana Vojinović ocijenila je da izvještaj pokazuje da ne postoji neraskidiva veza između ekonomskog razvoja i pritiska na životnu sredinu.

Gđa Bosiljka Milošević iz Agencije za zaštitu životne sredine objasnila je da Crna Gora ima 55 indikatora za 12 oblasti. Listu je usvojila Vlada u martu prošle godine. „Biodiverzitet ima sedam indikatora, energetika, turizam i more po šest, kopnene vode, klimatske promjene i saobraćaj pet, vazduh četiri. Poljoprivreda, upravljanje otpadom i ribarstvo predstavljeni su sa po tri, a zemljište sa dva indikatora“, rekla je gđa Milošević. Ona je navela da je u određenim slučajevima u Crnoj Gori došlo do izvjesnog ekonomskog razvoja, a nije došlo do dodatnog pogoršanja pojedinih segmenata i djelova životne sredine, što znači da je ekonomski sistem zemlje poprimio jednu kvalitetniju dimenziju.

Indikatorski izvještaj sadrži podatke o tome šta najviše utiče na kvalitet vazduha, kakve su kopnene vode, kako turizam i saobraćaj utiču na prirodu. Taj dokument pokazuje i da u oblasti statistike treba još raditi. Konstatovano je da, na primjer, ne postoji valjana evidencija o količini proizvedenog opasnog otpada, niti infrastruktura za njegovo odlaganje.

U tom dokumentu, na primjer, ističe se da na kvalitet vazduha najviše utiču industrijske aktivnosti i emisije koje su rezultat sagorijevanja goriva u velikim i malim ložištima i motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem. Visoke koncentracije i veliki broj prekoračenja dozvoljene srednje dnevne koncentracije praškastih, otrovnih čestica u vazduhu najbrojnije su tokom sezone grijanja, uglavnom zbog upotrebe čvrstih goriva.

*      *      *

Šta za Crnu Goru znači Nacionalna lista indikatora životne sredine i  Izvještaj o stanju životne sredine u Crnoj Gori na bazi indikatora

Podrška pametnom rastu

Ekonomija Crne Gore, koja pripada grupi zemalja sa višim srednjim nivoom prihoda, je mala, ali je od 2000. do 2008. godine zabilježila značajan rast. Stopa bruto društvenog proizvoda je tada bila veoma visoka. Tako je, na primjer, 2007. godine zabilježen rast BDP od 10,7% dok je dvije godine kasnije, usljed ekonomske krize, zabilježen značajan pad ekonomske aktivnosti od 5,7% . Danas se crnogorska ekonomija još uvijek oporavlja od recesije i planirana realna stopa rasta BDP u ovoj godini je 3,6% .  

Evidentno je da Crna Gora teži da ekonomiju transformiše u zelenu. Polazeći od postulata zelene ekonomije identifikovana su tri sektora – poljoprivreda, energetika i turizam – kao prioriteti za „ozelenjavanje“ ekonomije do 2020. godine . Imajući ovo u vidu, tim u UNDP i u nedavno otvorenom Centru za održivi razvoj vjeruje da je jačanje sinergije između relevantnih sektora, razmjena informacija i podataka, kao i informisano donošenje odluka, ključno za  pametan rast crnogorske ekonomije.

Podrška održivom rastu

Ekonomski razvoj države često se velikim dijelom oslanja na njene prirodne resurse, i njihovom eksploatacijom doprinosi povećanju pritiska na životnu sredinu. Podaci koji su prikupljeni, analizirani i sumirani u indikatorskom izvještaju o stanju životne sredine pokazuju koji su to pritisci na životnu sredinu u Crnoj Gori. Prvi put, odgovorni ljudi u oblasti životne sredine u Crnoj Gori mogu da donesu odluke na osnovu kvantitativnih podataka i stručnih analiza. 

Demokratizacija procesa i otvaranje podataka ka javnosti

Blagovremeni, tačni i relevantni podaci i informacije su veoma važni u procesu donošenja odluka. Nacionalna lista indikatora životne sredine i indikatorski izvještaj o stanju životne sredine obezbjeđuju podlogu za kvalitetan dijalog između resornih institucija i javnosti, zasnovan na konkretnim podacima i analizama. Ovo postaje još važnije u svjetlu činjenice da se Vlada Crne Gore obavezala da ekonomiju transformiše u zelenu i svoj ekonomski razvoj veže za razvoj poljoprivrede, energije i turizma.