Crna Gora u kategoriji zemalja sa veoma visokim razvojem po mjeri čovjeka

14.12.2015.

Izvještaj o razvoju po mjeri čovjeka za 2015. godinu

Sticanje vještina i ulaganje u nove sektore koji su potrebni za otvaranje novih radnih mjesta

Adis Abeba, 14. decembar 2015. godine — Izvještaj o razvoju po mjeri čovjeka za 2015. godinu, pod nazivom „Rad usmjeren na razvoj po mjeri čovjeka", koji je danas objavio Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), ukazuje na to da kontinuirani napredak u Evropi i Centralnoj Aziji zavisi od stvaranja boljih mogućnosti za zapošljavanje i uslova rada za sve žene i muškarce. Statistički aneks ovogodišnjeg izvještaja sadrži vrijednosti i rang listu prema Indeksu razvoja po mjeri čovjeka (HDI) za 2014. godinu za 188 zemalja i teritorija koje su UN priznale. Indeks razvoja po mjeri čovjeka predstavlja sumarnu mjeru za ocjenu dugoročnog napretka u tri osnovne dimenzije razvoja po mjeri čovjeka: dug i zdrav život, pristup znanju i pristojan životni standard.

Prema izvještaju, vrijednost HDI za Crnu Goru iznosi 0.802. Prvi put od kada se ovaj indeks izračunava za našu zemlju, njegova vrijednost Crnu Goru svrstava u kategoriju zemalja sa veoma visokim stepenom razvoja po mjeri čovjeka i pozicionira je na 49. mjesto na rang listi od ukupno 188 zemalja i teritorija. U periodu između 2005. i 2014. godine, vrijednost HDI za Crnu Goru povećana je sa 0.750 na 0.802, što predstavlja povećanje od 7,0%, odnosno prosječan godišnji rast od oko 0,75 odsto. Međutim, kada se vrijednost HDI za Crnu Goru umanji za nejednakost, ona pada na 0.728, što je gubitak od 9,2 % zbog nejednakosti.

Vrijednost HDI za Crnu Goru je ispod prosjeka od 0.896 drugih zemalja iz grupe veoma visokog razvoja po mjeri čovjeka, ali iznad prosjeka od 0.748 za zemlje u Evropi i Centralnoj Aziji. U regionu Evrope i Centralne Azije, zemlje koje su slične Crnoj Gori, po rangu prema vrijednosti HDI u 2014. godini i donekle po broju stanovnika, su Letonija i Litvanija, koje se nalaze na 46., odnosno na 37. mjestu. Crna Gora je bolje rangirana čak i od nekih zemalja članica EU, poput Rumunije (koja se nalazi na 52. mjestu) i Bugarske (59.). Kada je riječ o regionu Zapadnog Balkana, Crna Gora je trećerangirana, poslije Slovenije (25.) i Hrvatske (47.).

Očekivani životni vijek u Crnoj Gori nastavlja da se produžava (dostižući 76,2 godina), ali je i dalje ispod očekivanog u zemljama iz kategorije visokog razvoja po mjeri čovjeka (80.5 godina). Očekivano trajanje školovanja je 15,2 godina, dok je prosječna dužina trajanja školovanja (11.2), što je blizu rezultata drugih zemalja koje spadaju u istu kategoriju (11.8). Iako je BND po glavi stanovnika u stalnom porastu u Crnoj Gori (i dostigao je 14.558 (izraženo paritetom kupovne moći u USD)), i dalje je značajno niži nego u drugim zemljama iz iste kategorije (41,584).

Izvještaj o razvoju po mjeri čovjeka prvi put u istoriji njegove izrade sadrži rodne podatke za Crnu Goru: Indeks razvoja prema rodu (GDI) i Indeks rodne neravnopravnosti (GII). GDI predstavlja rodnu dimenziju HDI i njime se mjere nejednakosti u postignućima u tri dimenzije razvoja po mjeri čovjeka: zdravlje (mjereno očekivanim životnim vijekom žena i muškaraca na rođenju), obrazovanje (mjereno očekivanim godinama školovanja za žensku i mušku djecu i prosjek godina za odrasle žene i muškarce starosti 25 godina i više); i upravljanje ekonomskim resursima (mjereno na osnovu procjene BND za žene i muškarce po glavi stanovnika). Ovaj nova vrijednost razvrstana po polovima pokazuje da HDI za žene u Crnoj Gori iznosi 0.782 nasuprot vrijednosti od 0.819 za muškarce, što za rezultat ima GDI u vrijednosti od 0.954. U praktičnom smislu, iako žene u Crnoj Gori žive duže od muškaraca, one još uvijek bilježe nešto slabiji rezultat u prosječnim godinama školovanja (10.5 naspram 11.8 među muškarcima) i znatno niži BND od muškaraca (11.106 nasuprot 18,094 među muškarcima).

Kao paralelna mjera, Indeks rodne neravnopravnosti (GII), istražuje nejednakosti u tri dimenzije - reproduktivno zdravlje, osnaživanje i ekonomska djelatnost. Vrijednost GII za Crnu Goru je 0.171, po čemu je zemlja u 2014. godini rangirana na 37. mjestu među 155 zemalja. U Crnoj Gori, samo 17,3 odsto poslaničkih mjesta pripada ženama, a 84,2 odsto odraslih žena steklo je bar srednjoškolsko obrazovanje u poređenju sa 94,7% muškaraca koji su završili srednju školu. Na svakih 100.000 živorođenih beba, 7 žena umre od posljedica komplikacije trudnoće, dok stopa porođaja adolescentkinja iznosi 15.2 rođenih na 1.000 žena starosti 15-19 godina. Učešće žena na tržištu rada je 43,0 odsto u odnosu na 57,3 odsto za muškarce.

Više informacija i podataka za Crnu Goru (uključujući multidimenzionalni indeks siromaštva, indikatore rada, stope zaposlenosti/nezaposlenosti, itd.) dostupno je u priloženom pratećem dokumentu sa objašnjenjima i vrijednostima kompozitnih ideksa.

*     *     *

NALAZI IZVJEŠTAJA KOJI SE ODNOSE NA ZEMLJE U RAZVOJU U EVROPI I CENTRALNOJ AZIJI

Zemlje u razvoju u Evropi i Centralnoj Aziji pokazuju stalan napredak u nivou razvoja po mjeri čovjeka. Zajedno sa Latinskom Amerikom i Karibima, region ima najveći indeks razvoja po mjeri čovjeka (HDI) među svim regionima u razvoju. Ipak, kompleksni izazovi - uključujući globalizaciju, demografske promjene, velike migracione tokove, brz tehnološki napredak i degradaciju životne sredine - mogu da povećaju nejednakosti i vrate unazad skorašnja razvojna dostignuća.

Izvještaj podstiče vlade da gledaju dalje od formalnog sektora i razmotre mnoge vrste rada - kao što su neplaćena njega drugih lica, dobrovoljni ili kreativni rad - koji jednako unapređuju dobrobit naroda i društava.

„Zemlje u razvoju u Evropi i Centralnoj Aziji održale su relativno nizak nivo nejednakosti, uključujući i rodne nejednakosti. Međutim dostojanstven rad mora da igra centralnu ulogu u daljim razvojnim naporima", rekla je Džihan Sultanoglu, pomoćnica glavne administratorke i direktorka Regionalnog Biroa UNDP za Evropu i Zajednicu nezavisnih država. „Zemlje sada mogu da nadograđuju svoj uspjeh ako se više fokusiraju na obrazovanje i stručna znanja , participaciju i socijalnu zaštitu ",  dodala je ona.

Zbirno, zemlje Evrope i Centralne Azije imaju stopu zaposlenosti od 51 odsto, drugu najnižu među regionima u razvoju, nakon arapskih država. Međutim, stopa nezaposlenosti mladih je 19,5 odsto, a u nekim zemljama u regionu je još kritičnija. Region takođe ima veliki broj migranata i drugih neformalnih radnika koji nisi obuhvaćeni bilo kojom vrstom socijalne zaštite.

U mnogim zemljama regiona, niske stope rasta stanovništva, migracije i brzo starenje stanovništva dovode do opadanja broja stanovnika i smanjenja radne snage, što je takođe poznato kao iscrpljivanje demografske dividende.

Potrebna je ekonomska transformacija i promovisanje novih vještina kako bi mogućnosti za zapošljavanje bile održivije

Smanjenje osjetljivosti na klimatske promjene i poboljšanje energetske efikasnosti ostaju strateški prioriteti za zemlje u razvoju Evrope i Centralne Azije, regionu za koji neki indikatori ukazuju da ima najveći intenzitet emisija ugljen dioksida u svijetu. Promovisanje zelenih radnih mjesta, kao i konkurentnije i transparentnije domaće industrije, uključujući i ekstraktivne sektore, ojačalo bi razvoj po mjeri čovjeka i učinilo njihove privrede održivijim.

U izveštaju se naglašava sve veći nedostatak stručnih znanja i pokazuje da postoji nesklad u regionu između stvarnih stručnih znanja i onih koje zahtijeva globalizovana ekonomija. Dok zemlje u regionu imaju najveći procenat stanovništva tercijarne školske dobi među regionima u razvoju, kretanje prema održivosti životne sredine i energetskoj efikasnosti zahtijeva nova stručna znanja, tehnologije i standarde.

 „Krećemo se u pravcu sve polarizovanijeg svijeta rada. Nikada nisu bila bolja vremena za visoko kvalifikovane niti gora vremena za nekvalifikovane radnike. Ukoliko se nešto ne preduzme, mnogi ljudi, posebno oni koji su već marginalizovani, mogu biti zapostavljeni", rekao je Selim Džahan, direktor Kancelarije za izradz izveštaja o razvoju po mjeri čovjeka, koji je ujedno i glavni autor ovogodišnjeg izveštaja.

Razvijanje stručnih znanja, praćenje transfera tehnologija i rješavanje nejednakosti među generacijama može da pomogne radnicima da prevaziđu propuste u stručnim znanjima, kaže se u izveštaju.

Žene imaju nove mogućnosti za rad, ali u odnosu na muškarce obavljaju više neplaćenih poslova i njegovateljskih dužnosti


Rodne nejednakosti, mjerene indeksom rodne neravnopravnosti, niže su u regionu Evrope i Centralne Azije u razvoju nego u drugim regionima u razvoju. To je prvenstveno zbog niskih stopa smrtnosti majki.

Međutim, u izvještaju se ističe da žene zarađuju u prosjeku 19 odsto manje od muškaraca za plaćeni rad i da je 30 odsto žena zaposleno na osjetljivim radnim mjestima. Postoji veća vjerovatnoća da će muškarci u regionu provoditi više vremena u dokolici od žena, češće nego u bilo kom drugom regionu. Dalje, žene često nose teret osiguravanja egzistencije za svoje porodice i zajednice, što je trend koji će se vjerovatno pogoršati kako stanovništvo bude starilo.

U izvještaju se zemlje pozivaju da poboljšaju život žena osiguravanjem jednake plate, prihvatljivog porodiljskog odsustva, i rješavanjem problema uznemiravanja i društvenih normi koje isključuju veliki broj žena iz plaćenog rada. Takođe se poziva na pravedniju raspodjelu poslova staranja i njegovanja. Evropa i Centralna Azija takođe treba da razviju ciljane strategije za iskorjenjivanje trgovine ljudima, navodi se u izvještaju.

Utvrđivanje nove agende za rad

Iako će se politika odgovora na novi svijet rada razlikovati od zemlje do zemlje, tri glavna instrumenta politike biće od ključnog značaja da vlade i društva maksimalno uvećaju koristi i smanje na najmanju mjeru teškoće u svijetu rada, koji je u razvoju. Strategije su potrebne za stvaranje mogućnosti za rad i da obezbijede napredak radnika. U skladu sa tim, izveštaj predlaže trostrani akcioni plan:

  • Novi društveni ugovor između vlada, društva i privatnog sektora, kako bi se osiguralo da su potrebe svih članova društva, a posebno onih koji rade van formalnog sektora, uzete u obzir prilikom formulisanja politika.
  • Globalni sporazum između vlada da garantuju prava i naknade za radnike širom svijeta.
  • Dobar program rada, koji obuhvata sve radnike i koji će pomoći u promovisanju slobode udruživanja, jednakosti, sigurnosti i ljudskog dostojanstva u radnom vijeku.

* * *

Izvještaj o razvju po mjeri čovjeka je urednički nezavisna publikacija, rađena pod okriljem Programa Ujedinjenih nacija za razvoj. Izvještaj i druge relevantne materijale možete preuzeti sa ovog linka: http://hdr.undp.org

Materijal za medije, na svim službenim jezicima UN:  http://hdr.undp.org/en/2015-report/press

* * *

U partnerstvu sa ljudima na svim nivoima društva, UNDP pomaže u izgradnji nacija koje se mogu oduprijeti krizi, pokrenuti i održati rast za poboljšanje kvaliteta života svih ljudi. Na terenu, u 177 država i teritorija, nudimo globalnu perspektivu i lokalni uvid da bismo pomogli u stvaranju snažnijih i otpornijih ljudi i nacija.