Digitalno upravljanje za ubrzavanje razvoja: Zaključci

November 27, 2019

Zaključci sa panel diskusija

U okviru konferencije „Digitalno upravljanje za ubrzavanje razvoja“, koja je održana 22. novembra 2019. godine, organizovane su dvije panel diskusije: Upravljanje 2.0 i Digitalna ekonomija. Panelisti na diskusijama bili su predstavnici državne uprave, lokalne uprave, nevladinog sektora, privatnog sektora i savjetodavnih tijela Vlade Crne Gore.

Panel diskusija: Upravljanje 2.0

Neosporna premisa oko koje su saglasni svi panelisti i panelistkinje, je da je dalja digitalizacija procesa neminovna, i da je što prije potrebno uskladiti brzinu transformativnih procesa u institucijama sistema. Iako je zakonodavni i strateški okvir poboljšan, postoji još prostora za napredak, konkretno kroz izmjene Zakona o elektronskom poslovanju, Zakona o PDV-u, ali i drugih zakona koji su u sebi zadržali neka stara rješenja umjesto prilagođavanja novim horizontalnim rješenjima koji postoje u novim zakonskim rješenjima, kao što su Zakon o upravnom postupku, Zakon o elektronskoj upravi i slično.

Panelisti smatraju da, što je prije moguće, komunikacija i razmjena podataka unutar i među institucijama sistema mora postati digitalna, što još uvijek nije slučaj. Iako Ministarstvo javne uprave koordinira ovim procesom, potrebno je da druge institucije daju svoj doprinos digitalizaciji svojih usluga. Pretpostavka je panelista da će, nakon ostvarivanja lakše, brže i „manje papirne“ komunikacije među institucijama, i pružanje digitalnih usluga građanima i privredi biti efikasnije.

I sam izgled i funkcionalnost internet stranica sa domenom gov.me treba da se unaprijedi. Osim toga što je nekad potrebno mnogo vremena da bi se uradile jednostavne radnje, kao npr. učitavanje sajta, potrebno je unificirati izgled sajta, kao i kategorije informacija koje se na internet stranicama nude.  U tom smislu, rečeno je da je inicijativa nastala u okviru Partnerstva za otvorenu upravu, a za pokretanje portala otvorenih podataka odlična, ali da je potrebno da ga institucije koriste i popunjavaju svojim bazama podataka.

Biznis sektor se brzo prilagođava promjenama nabolje, rečeno je, naglašavajući da je olakšavanje i pojeftinjenje servisa imperativ u poslovanju i ekonomskoj aktivnosti jednog preduzeća. Stalna saradnja i sinergija između Vlade i biznisa je neophodna, kao i osluškivanje potreba biznisa, koje će se i ubuduće, mijenjati shodno trendovima digitalizacije, neophodno je. Na osnovu rezultata iz Doing Business izvještaja, Crna Gora nije zabilježila napredak u sljedećim kategorijama: registracija preduzeća, plaćanje poreza, registracija nepokretnosti i izdavanje građevinskih dozvola, te je neophodno je raditi na digitalizaciji ovih servisa kako bi se unaprijedio poslovni ambijent.

Iako se čini da demografska struktura Crne Gore ne ide u korist procesima digitalizacije, sagovornici su saglasni da je moguće doprijeti i do starijih građana, ukoliko im se objasne benefiti ali i ako se na neki način popularizuje korišćenje ovih usluga, kao što su ostvarivanje popusta na plaćanje elektronskim putem, subvencije i slični mehanizmi.

U okviru Jedinstvenog informacionog sistema za elektronsku razmjenu podataka, sve je više institucija koje su povezane preko ove platforme, a povećava se i broj onih koje su aplicirale da budu dio platforme. Ovo će rezultirati bržom razmjenom podataka i upravom sa što manje papira. Posebno ohrabruje što lokalne samouprave prepoznaju važnost ovog sistema, te se samoinicijativno interesuju za potrebne uslove koje moraju da ispune kako bi bile povezane preko ove platforme. Kako su lokalne samouprave i fizički najbliže građanima i pružaju veliki broj usluga na lokalnom nivou, njihovo uključivanje biće od velike važnosti. Jedan od ciljeva treba da bude kompletno povezivanje i državnih i lokalnih registara, kako bi se pojednostavile procedure, a građanima i privredi omogućilo da jednim odlaskom na šalter ili još bolje, korišćenjem e-servisa ispune svoje obaveze ili ostvare prava.

Panel diskusija: Digitalna ekonomija

Privreda je, zasad, veći i aktivniji korisnik e-usluga od građana, jer im korišćenje ovih usluga štedi vrijeme. Privredni sektor treba da ulaže više u razvoj IKT, kao i istraživanje i razvoj, te se to ne treba posmatrati kao trošak, već kao dugoročnu isplativu investiciju. Trenutna neadekvatna IKT infrastruktura predstavlja glavnu prepreku digitalnoj transformaciji, a u narednom periodu strateški je potrebno prepoznati da li su IKT posebna grana privrede ili horizontalna podrška drugim razvojnim sektorima od prioriteta za državu.

Investiciona ulaganja u IKT sektor su iz godine u godinu veća, a i pored toga, Ministarstvo ekonomije je kreiralo 10 programa podsticaja razvoja biznisa, jer su mala i srednja preduzeća glavni nosioci privrednog razvoja. Od 10 programa, dva su posebno orjentisana na IKT – podsticanje inovativnog poslovanja i podrška uvođenju međunarodnih standarda poslovanja.

Sagovornici su se posebno osvrnuli i na ulogu inovacija u procesu digitalizacije i jačanja ekonomije, koje posebno treba promovisati preko mikro i malih preduzeća jer su ona najspremnija na prilagođavanje, fleksibilna su i brzo odgovaraju na tržišne trendove. Pored mikro i malih preduzeća, posebnu pažnju treba usmjeriti na start up zajednicu, koja trenutno ne funkcioniše kako bi trebalo, a jedan od razloga tome je i neadekvatna zakonska regulativa. Kako bi se unaprijedila pozicija start-up preduzeća, dogovorena je priprema specijalnog zakona za definisanje podsticajnih mjera za razvoj inovacija. U tom smislu, razmatra se oslobađanje poreza na dobit za IKT i inovativna preduzeća, kao i podsticajne mjere za poreske kredite preduzećima koja ulažu u razvoj start-up preduzeća i podstiču saradnju sa njima. U sektoru obrazovanja dodatno treba djelovati u smjeru osnaživanja IKT kroz obrazovni sistem kroz sve nivoe školovanja, dok radnoj snazi koja posluje bez adekvatnih znanja potrebno je pripremiti programe dokvalifikacije ili prekvalifikacije.

Potrebno je angažovati preduzeća da više sarađuju, pogotovo zbog nastupa na inostranim tržištima, za koje je potrebno udruživanje i međusobna saradnja. Većina studenata koji završe IT ili napusti Crnu Goru ili rade od kuće za inostrane kompanije. To znači da je neophodno osmisliti način da se stimuliše kadar da ostane u Crnoj Gori, jer je odliv mozgova ogroman problem, pogotovo uzimajući u obzir veličinu države i kapacitete koje ima na raspolaganju. Kao jedna od mjera navodi se i visina plate, jer su trenutne nekonkurentne. Zaključeno je da, ukoliko želimo razvoj IKT u Crnoj Gori, država mora osmisliti mjere za zadržavanje postojeće i privlačenje nove radne snage, kao i da treba ojačati monitoring i evaluaciju projekata, kako bi se na vrijeme donijela odluka da li treba nastaviti sa finansiranjem neke aktivnosti koja ne daje rezultate, ili sredstva treba preusmjeriti na neke druge.

Projekat „Podrška uspostavljanju transparentne i efikasne javne uprave na usluzi građanima” finansira Evropska unija, a sprovodi UNDP u saradnji sa Ministarstvom javne uprave.