Mali biznisi nastavili su poslovanje nakon ukidanja mjera ograničenog kretanja i izolacije, u skladu sa preporukama za prevenciju širenja COVID-19. Foto: Milos Vujovic

Zašto procjena uticaja?

Dok se svijet hvata ukoštac sa zdravstvenom krizom, zemlje neizbježno klize u recesiju koja prijeti da ostavi dublje tragove od Velike depresije. Male ekonomije, poput Crne Gore, vjerovatno će se suočiti sa negativnim kaskadnim efektima, koji mogu da ponište mukotrpno ostvareni napredak u razvoju, i sputaju dalji progres.

Da bi procijenio magnitudu i brzinu ekonomskog pada, UNDP u Crnoj Gori udružio je snage sa partnerima kako bi zajednički sagledali moguće posljedice krize. Izvještaj „Procjena uticaja COVID-19 na poslovni sektor i perspektive rasta ekonomije Crne Gore“ analizira uticaj epidemije koronavirusa na mikro, mala i srednja preduzeća i preduzetnike (MMSPiP) u Crnoj Gori. Oni su u fokusu jer čine okosnicu ekonomije - 99,8% preduzeća spadaju u ovu kategoriju i pružaju izvor prihoda za više od 70,0% svih zaposlenih.

Izveštaj pruža Vladi, privredi i međunarodnim partnerima, konkretne preporuke o tome kako da se prevaziđe neizvjesnost, ali i prepreke koje je moguće predvidjeti. Ujedno, ova analiza podstiče donosioce odluka na razmišljanje o periodu nakon krize i oblikovanju scenarija oporavka koji će biti usmjereni ka 2030. godini. Ovo može biti jedinstvena prilika da gradimo bolji razvojni put, na pravedniji, inkluzivniji i održiviji način.

Ključni nalazi

Da bi zaštitila javno zdravlje, Vlada Crne Gore je na izbijanje epidemije reagovala brzim i odlučnim mjerama. Neizbježno, mjere koje su se odnosile na ograničeno kretanje i izolaciju, maltene su u potpunosti zaustavile sve poslovne aktivnosti. Iako je ponovno otvaranje bila jedina alternativa, očekuje se će rastući broj novozaraženih dodatno pogoršati situaciju.

Da bi ublažila posljedice, Vlada je brzo priskočila upomoć i uvela dva paketa podrške za kompanije i građane koji su najpogođeniji epidemijom, dok je treći paket mjera je u pripremi. Ukupna vrijednost prva dva paketa mjera procjenjuje se na 175 miliona eura.

Izveštaj ispituje stanje crnogorske ekonomije prije pojave COVID-19, ukazuje na rizike ali i na nove mogućnosti:

  • Na Crnu Goru posebno utiče brzi pad turizma, koji ima multiplikativni efekat na sve ostale sektore i čini više od 20% BDP-a. Svjetska banka procjenjuje da bi ekonomski pad u 2020. godini mogao biti u rasponu od -5,6% do -8,9%, u najgorem scenariju.
  • Preduzeća su pod pritiskom usljed slabih kapitalnih amortizera. Više od polovine izvještava da, pod ograničenim uslovima poslovanja, mogu da održe svoj biznis najviše do 12 nedelja, što ukazuje na ozbiljne probleme sa likvidnošću. Ove cifre su izraženije u južnoj regiji, koja je u velikoj mjeri zavisna od turizma i gdje 66% preduzeća navodi da ne mogu da posluju duže od 3 mjeseca. Problemi sa nelikvidnošću, u produženom trajanju, potencijalno će prouzrokovati insolventnost mnogih kompanija.
  • Smanjena potražnja uzrokovala je pad prodaje i sve veće gubitke za preduzeća: Više od polovine preduzeća iz uslužne djelatnosti bilježi 75% manju prodaju (u poređenju sa istim periodom iz perthodne godine).
  • Međutim, čini se da preduzeća propuštaju mogućnosti digitalnog poslovanja da bi nadoknadili nagli pad prodaje: samo 8% njih se odlučilo da uloži u novu opremu, softver ili digitalna rješenja kako bi se uspješno nosili sa izazovima. Većina (73%) ne koristi digitalne platforme, aplikacije ili vebsajt kompanije za prodaju.
  • Visok stepen neformalne ekonomije, za koju se procjenjuje da se kreće u rasponu od 28% do 33% BDP-a, usložnjava ionako kompleksnu ekonomsku sliku. Rizici u neformalnoj ekonomiji ne mogu se lako izmjeriti i kvantifikovati, ali će se ipak morati uzeti u obzir u scenarijima oporavka. 

Put napretka: Ključne preporuke

Izvještaj otvara nove vidike i daje podsticaj da se preispita razvojni put nakon COVID-19. Zalaže se za promjenu tradicionalnih pristupa i ispituje nove perspektive rasta: tranziciju ka zelenoj ekonomiji i digitalnu transformaciju. Ako se uzmu kao ključni pokretači oporavka, ova dva strateška pravca imaju potencijal da privuku nove investicije. Ključne preporuke:

  1. Istražiti scenarije da se održi kontinuitet poslovanja, uzimajući u obzir zelene inicijative i digitalnu transformaciju; Sprovesti mapiranje Ciljeva održivog razvoja (SDG) u okviru ključnih lanaca vrijednosti i programa kreiranih da podrže dostizanje definisanih SDG biznis indikatora; i obratiti naročitu pažnju na segmente lanca vrijednosti koji se mogu digitalizovati ili značajno unaprijediti kako bi se smanjio njihov uticaj na životnu sredinu.
  2. Razmotriti dodatne mjere podrške preduzećima koje vode žene, mladi i ranjive društvene grupe i osigurati programe zapošljavanja koji doprinose zaštiti životne sredine; osigurati ulaganja u inovacije;
  3. Uskladiti sve sektorske strategije sa Strategijom pametne specijalizacije (S3), uključujući Program ekonomskih reformi 2021-2023, koji bi trebalo povezati sa Agendom održivog razvoja do 2030. godine; i ubrzati izradu Nacionalnog energetskog i klimatskog plana do 2035. godine, Strategije digitalne transformacije, novog prostornog plana Crne Gore i zakonodavnog okvira u pogledu inovacija;
  4. Ukloniti administrativne prepreke kako bi se smanjila neformalna ekonomija;
  5. Proširiti program ekonomskog državljanstva, tako da obuhvati investicije u zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju.

Više detalja o izvještaju

Učitava se…

UNDP UNDP u svetu

A

Albanija Alžir Angola Argentina Avganistan Azerbejdžan

B

Bahrein Bangladeš Barbados Beliz Belorusija Benin Bocvana Bolivija Bosna i Hercegovina Brazil Burkina Faso Burundi Butan

Č

Čad

C

Centralnoafrička Republika

Č

Čile

C

Crna Gora

D

Demokratska Narodna Republika Koreja Dominikanska Republika Džibuti

E

Egipat Ekvador Ekvatorijalna Gvineja El Salvador Eritreja Etiopija

F

Filipini

G

Gabon Gambija Gana Gruzija Gvajana Gvatemala Gvineja Gvineja Bisau

H

Haiti Honduras Hrvatska

I

Indija Indonezija Irak (Republika) Iran Istočni Timor

J

Jamajka Jemen Jermenija Jordan Južna Afrika Južni Sudan

K

Kambodža Kamerun Kazahstan Kenija Kina Kipar Kirgistan Kolumbija Komori Kongo (Demokratska Republika) Kongo (Republika) Kosovo* (po rezoluciji 1244) Kostarika Kuba Kuvajt

L

Lao NDR Lesoto Liban Liberija Libija

M

Madagaskar Makedonija (Bivša jugoslovenska republika) Malavi Maldivi Malezija Mali Maroko Mauricijus i Sejšeli Mauritanija Meksiko Mijanmar Moldavija Mongolija Mozambik

N

Namibija Nepal Niger Nigerija Nikaragva

O

Obala Slonovače

P

Pacifik Pakistan Panama Papua Nova Gvineja Paragvaj Peru Program pomoći palestinskom narodu

R

Ruanda Ruska Federacija

S

Samoa (predstavništvo za više zemalja) Sao Tome i Principe Saudijska Arabija Senegal Sijera Leone Sirija Somalija Srbija

Š

Šri Lanka

S

Sudan Surinam Svazilend

T

Tadžikistan Tajland Tanzanija Togo Trinidad i Tobago Tunis Turkmenistan Turska

U

Uganda Ujedinjeni Arapski Emirati Ukrajina Urugvaj Uzbekistan

V

Venecuela Vijetnam

Z

Zambija Zelenortska ostrva Zimbabve