Economic Impact Assesment

Podgorica, 30. novembar 2020. godine - Pandemija i dalje snažno utiče na crnogorsku ekonomiju - navodi se u novom Izvještaju UNDP u Crnoj Gori  „Procjena uticaja COVID-19 na poslovni sektor i perspektive rasta ekonomije Crne Gore“, koji analizira uticaj pandemije na crnogorska poduzeća, poredeći situaciju u poslovnom sektoru u maju, sa podacima iz septembra 2020. godine. Ova uporedba omogućava da se procijene razmjere uticaja pandemije i budući izazovi za crnogorski poslovni sektor. Izvještaj takođe predstavlja nove mogućnosti i perspektive rasta i daje niz preporuka - stavljajući tranziciju ka zelenoj ekonomiji i digitalnu transformaciju u samu srž ekonomskog oporavka nakon COVID-19 pandemije.

Stalna predstavnica UNDP Daniela Gasparikova, kazala je da se ,,Izvještaj može koristiti za iscrtavanje crnogorske mape puta ka postizanju uspješnog oporavka i paralelnog prelaza na zelenu i digitalnu ekonomiju u Crnoj Gori. Strateški vođen i inkluzivan prelaz na niskokarbonski razvoj treba da se bazira na snažnim mikro,  malim i srednjim preduzećima (MMSP) i ambicioznim programima reformi koji će doprinijeti stvaranju ekonomskog okruženja utemeljenog na pametnoj specijalizaciji i inovacijama. Na taj način ćemo zemlju učiniti otpornijom na buduće krize i osigurati zaštitu najugroženije populacije'', zaključila je Gašparikova.

Mikro, mala i srednja preduzeća koncentrisana u industrijama povezanim s turizmom, poput transporta, restorana i turističkog smještaja – što su sektori koji su najteže pogođeni pandemijom COVID-19 - bilježe značajan pad prihoda, uzrokovan smanjenom potražnjom. Pandemija je imala snažan negativan uticaj na gotovo 80% malih preduzeća. Dok 29% preduzeća u maju izvještava da ili ne mogu izvršavati svoje obaveze, ili da ne mogu da izvrše više od 25% svojih obaveza pod ograničenim uslovima poslovanja, u septembru se njih 22% nalazi u istoj situaciji. Prema podacima iz maja, više od polovine preduzeća zabilježilo je preko 75% nižu prodaju u odnosu na isti prošlogodišnji period, dok četiri od deset preduzeća bilježi stopostotni pad prodaje. Gubici od preko 75% uglavnom se bilježe u sektoru usluga.

Istraživanje sprovedeno u septembru pokazalo je postojano visok udio preduzeća koja bilježe smanjenje prodaje u iznosu do 25% za 18% preduzeća i smanjenje prodaje do 50% za 41% preduzeća. U maju, 31% preduzeća procjenjuje da mogu da održe svoj biznis usled pandemije još najviše četiri sedmice, dok je za 38% preduzeća taj period iznosio od mjesec dana do tri mjeseca. Nešto bolja očekivanja zabilježena su u septembru, kada je 9% preduzeća izvijestilo da mogu da održe svoje poslovanje još četiri sedmice, dok za gotovo 1/3 preduzeća taj period iznosi do tri mjeseca.

Dr. Igor Lukšić, glavni autor Izvještaja, kaže da je ‘jasno da su posledice krize veoma dubuke pa je naše nastojanje bilo da se pokušaju identifikovati i koridori dugoročnog oporavka i razvoja na tragu dekarbonizacije i zelene tranzicije. Preporuke su raznovrsne i kompatibilne sa Zelenom agendom za Zapadni Balkan, koja je nedavno podržana u Sofiji, iako su razvijane potpuno nezavisno'', zaključio je Lukšić.

Smanjena potražnja izazvana pandemijom i naplata potraživanja ocijenjeni su kao najveći, a is­tovremeno i kao najznačajniji izazovi na tržištu, s kojim su se suočila preduzeća u Crnoj Gori. Dok je u maju preko dvije trećine kompanija očekivalo da će u naredna tri mjeseca, u odnosu na isti period 2019. godine, njihovi prihodi opadati, taj procenat sada je veći i dostiže skoro 80%. Takođe, dok je prema podacima iz maja, 34% preduzeća očekivalo pad ulaganja, a 7% smanjenje broja stalno zaposlenih, u septembru čak 50% preduzeća očekuje pad ulaganja, a 16% smanjenje broja stalno zaposlenih radnika.

Pandemija COVID-19 učinila je ulaganje u digitalnu tehnologiju neodložnim jer više od polovine (65%) preduzeća propušta mogućnosti koje digitalno poslovanje pruža i ne koristi digitalne platforme za povećanje prodaje. Izvještaj pokazuje da 89% preduzeća u Crnoj Gori ne ulaže u nove tehnologije ili digitalna rješenja, pri čemu samo 2/5 preduzeća koristi internet i društvene mreže u poslovne svrhe, a još 1/3 njih koristi društvene mreže u marketinške svrhe.

Negativne posledice pandemije u Crnoj Gori teže se odražavaju na zaposlene žene, koje se češće od muškaraca bore s finansijskim teškoćama. Dvije od pet žena imaju poteškoća s podmirivanjem osnovnih troškova vezanih za stanarinu i račune za komunalije, dok je 38% žena suočeno s nemogućnošću da pokriju osnovne troškove hrane ili higijenskih potrepština. Gotovo 20% žena se za finansijsku pomoć obratilo porodici i prijateljima. Gubitak posla i povećane odgovornosti kod kuće, ugrožavaju ekonomsku sigurnost žena, dok je 25% njih izvijestilo da su im smanjene plate.

Preduzeća koja se suočavaju s finansijskim teškoćama kao posledicom pandemije COVID-19, očekuju dodatnu ekonomsku podršku Vlade – a istraživanje u septembru pokazuje da 53% preduzeća očekuje odobravanje beskamatnih kredita s povoljnim grejs periodom, 45% njih se nada nižoj stopi PDV-a , 43% smanjenju doprinosa na zarade zaposlenih, dok 38% preduzeća očekuje subvencije na plate. Zanimljivo je da su se tokom prvog talasa pandemije očekivanja preduzeća nešto razlikovala, pri čemu je većina njih očekivala subvencije na plate (47%), fiskalne olakšice ilii smanjenja (27%) i pristup novim kreditima (26%).

Izvještaj UNDP pruža niz preporuka za buduće pravce djelovanja – pri čemu ulaganja u zelenu ekonomiju i digitalnu transformacija čine okosnicu oporavka i nove perspektive rasta. Ulaganjima u inovacije treba dati prioritet i usmjeriti ih na izgradnju dugoročne stabilnosti sistema, na način da se postigne ravnoteža između ekonomskog oporavka i zaštite životne sredine. Potrebno je razmotriti praktične mjere koje bi obuhvatile žene, mlade ljude i ranjive društvene grupe, omogućile inkluzivan oporavak i osigurale programe zapošljavanja koji doprinose zaštiti životne sredine. Potrebno je ukloniti administrativne prepreke kako bi se smanjila neformalna ekonomija, a napori usmjerili ka zelenom i inkluzivnom rastu.

Ulaganje u zeleni i inkluzivni oporavak je strategija koja će ubrzati prelazak na niskokarbonski put razvoja i omogućiti finansiranje digitalne transformacije.

Preuzmite izvještaj

Učitava se…

UNDP UNDP u svetu

A

Albanija Alžir Angola Argentina Avganistan Azerbejdžan

B

Bahrein Bangladeš Barbados Beliz Belorusija Benin Bocvana Bolivija Bosna i Hercegovina Brazil Burkina Faso Burundi Butan

Č

Čad

C

Centralnoafrička Republika

Č

Čile

C

Crna Gora

D

Demokratska Narodna Republika Koreja Dominikanska Republika Džibuti

E

Egipat Ekvador Ekvatorijalna Gvineja El Salvador Eritreja Etiopija

F

Filipini

G

Gabon Gambija Gana Gruzija Gvajana Gvatemala Gvineja Gvineja Bisau

H

Haiti Honduras Hrvatska

I

Indija Indonezija Irak (Republika) Iran Istočni Timor

J

Jamajka Jemen Jermenija Jordan Južna Afrika Južni Sudan

K

Kambodža Kamerun Kazahstan Kenija Kina Kipar Kirgistan Kolumbija Komori Kongo (Demokratska Republika) Kongo (Republika) Kosovo* (po rezoluciji 1244) Kostarika Kuba Kuvajt

L

Lao NDR Lesoto Liban Liberija Libija

M

Madagaskar Makedonija (Bivša jugoslovenska republika) Malavi Maldivi Malezija Mali Maroko Mauricijus i Sejšeli Mauritanija Meksiko Mijanmar Moldavija Mongolija Mozambik

N

Namibija Nepal Niger Nigerija Nikaragva

O

Obala Slonovače

P

Pacifik Pakistan Panama Papua Nova Gvineja Paragvaj Peru Program pomoći palestinskom narodu

R

Ruanda Ruska Federacija

S

Samoa (predstavništvo za više zemalja) Sao Tome i Principe Saudijska Arabija Senegal Sijera Leone Sirija Somalija Srbija

Š

Šri Lanka

S

Sudan Surinam Svazilend

T

Tadžikistan Tajland Tanzanija Togo Trinidad i Tobago Tunis Turkmenistan Turska

U

Uganda Ujedinjeni Arapski Emirati Ukrajina Urugvaj Uzbekistan

V

Venecuela Vijetnam

Z

Zambija Zelenortska ostrva Zimbabve