Daniela Gašparikova, stalna predstavnica UND u Crnoj Gori

Obraćanje na događaju povodom obilježavanja Međunarodnog dana javne uprave, koje je organizovalo Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija, u saradnji sa Upravom za kadrove i kancelarijom UNDP-a u Crnoj Gori

Poštovani potpredsjedniče Abazoviću, poštovana ministarsko Srzentić, poštovana gospođo Nišavić, uvaženi partneri,

Hvala vam što ste nam se pridužili danas na proslavi Međunarodnog dana javne uprave!

Od izbijanja pandemije COVID-19 početkom 2020. godine, posvećeni službenici u svim sektorima javne uprave, od zdravstva i prosvjete do socijalnog staranja i drugih oblasti, pokazali su svoju posvećenost građanima u čijoj su službi čak i u najizazovnijim vremenima.

Iz tog iskustva smo naučili vrijedne lekcije, a ja bih izdvojila tri koje su na mene ostavile najjači utisak u kontekstu izvrsnosti javne uprave.

Prvo, sposobnost država da djelotvorno i blagovremeno reaguju na pandemiju nije toliko zavisila od njihove sposobnosti da to finansiraju, koliko je zavisila od upravljanja. Odnosno, sposobnosti institucija države da odgovore na koordinisani način, koji se bazira na podacima, i koji je brz i sposoban da se prilagođava. Od ključnog značaja bili su povjerenje građana u institucije i međusobna saradnja.

Drugo, pandemija COVID-19 je u prvi plan stavila važnost digitalizacije, kao i rizike kojima treba proaktivno upravljati. Radeći u partnerstvu sa Vladom, privatnim sektorom i građanskim društvom, bili smo svjedoci niza novih elektronskih servisa koji su osmišljeni da bi se prevazišle prepreke koje je nametnula pandemija, kao što su elektronski upis u dječje vrtiće i osnovne škole i elektronska registracija privrednih društava. U isto vrijeme pokazalo se da digitalizacija nije čarobni štapić kojim se sve rješava. Digitalizacija je, naime, na vidjelo iznijela već postojeće nejednakosti u pristupu obrazovanju i nekim radnim mjestima, uglavnom zbog nemogućnosti jednog broja domaćinstava da priušte internet ili kompjutersku opremu.

Treće, važno je razumjeti kako kriza drugačije utiče na žene i muškarce, jer je oni ne proživljavaju na isti način – ni njene dimenzije, ni njen intenzitet, ni njeno trajanje. To se može vidjeti po povećanom broju prijavljenih incidenata rodno-zasnovanog nasilja, po teretu neplaćene njege koji uglavnom pada na žene, kao i po fizičkom i emotivnom stresu koji doživljavaju zdravstveni radnici – od kojih su većina žene.  

Zbog toga će se otpornost država u savladavaju bilo koje buduće krize bazirati na prilagodljivosti, jednakosti u mogućnostima i pripremljenosti, koja se u idealnom slučaju ugrađuje u tkivo naših institucija i društava mnogo prije nego nas zadesi kriza.

Buduća javna uprava treba da uliva povjerenje tako što će voditi svojim primjerom i biti više fokusirana na čovjeka, agilna, eksperimentalna, rukovođena podacima i aktivna u traženju izazova i promjena. Ubrzani trend digitalizacije, u čijem su osnovu poboljšane digitalne vještine državnih službenika i poboljšani institucionalni procesi, predstavlja priliku da se doprinese većoj otvorenosti, transparentnosti i efikasnosti. To su ključni elementi za izgradnju buduće pripremljenosti, obezbjeđivanje inkluzivne politike i usluga u skladu sa potrebama građana, te za smanjivanje nejednakosti i poboljšanje povjerenja u javne institucije.

Ne smijemo zaboraviti da je jedan od osnovnih stubova svakog demokratskog društva to da samo sa jednakim pristupom mogućnostima za muškarce i žene možemo biti sigurni da živimo u društvu koje napreduje na putu ka održivom razvoju.

Ohrabruje me što sam iz našeg nedavnog istraživanja saznala da između državnih službenika i crnogorskih građana postoji značajna razlika u percepcijama o uticaju feminizma na osnaživanje žena. Zadovoljstvo je vidjeti da javna uprava u Crnoj Gori prepoznaje važnost integrisanja rodne perspektive u svoj rad. Iako 2 od 5 građana vjeruje da je feministički pokret nanio više štete ženama nego što im je poboljšao položaj, svaki drugi zaposleni u upravi pozitivno doživljava doprinos feminizma. Gotovo polovina zaposlenih u javnoj upravi vjeruje da treba da bude više žena na mjestima gdje se donose odluke, dok bi 3 od 4 zaposlena u institucijama podržali uvođenje kvota za žene na visokim rukovodnim pozicijama u Vladi. Stoga UNDP prepoznaje javnu upravu kao uzor i transformativnu snagu koja ima moć da utiče na ostatak društva kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti.

Imamo čast da radimo sa javnom upravom Crne Gore i mnogima od vas na putu ka ravnopravnijem i inkluzivnijem društvu. Kroz to partnerstvo ostajemo posvećeni udruživanju snaga u stvaranju podsticajne sredine za profesionalnu javnu upravu, inkluzivno digitalno upravljanje i rodnu ravnopravnost.

Iako stvarno liderstvo započinje zajedničkim vrijednostima, vizijom i idejama, ono je neraskidivo vezano za strast svih vas – državnih službenika – koji pokrećete transformaciju javne uprave u modernu i inkluzivnu organizaciju 21. vijeka. Hvala vam svima! Čestitam nagrađenima koji su uzor za sve nas!